DÉS RAZON PA STUDA KRIOLU
Cultura | Tags:Identidade | 18 Outubro, 2011 | 5 Comentários Partilhar

O Prof. Doutor Manuel Veiga, ex. Ministro da Cultura de Cabo verde,um eminente estudioso e homem da cultura,um dos intelectuais caboverdianos que mais tem lutado pela dignidade da lingua caboverdiana, apresenta-nos as déz razões para o estudo do Kriolo,lingua materna cuja oficialização até agora não se mostrou de todo consensual na sociedade política caboverdiana.Uma das razões apontadas e discutidas a esse propósito é a questão da coabitação com o português, lingua oficial caboverdiana e as diferentes nuances do krioulo caracterizantes das 9 ilhas habitadas do arquipelago.
1. Pamodi é nos Língua Matérnu
- É língua ki nu komunika ku el, na bariga di nos mai.
- É língua ki nu prende fla purmeru son na el: MAMÁ, PAPÁ.
- É língua ki sirbi-nu pa komesa ta organiza realidadi y ta da-l nómi: midju, txon, txuba, kasa, kasamentu, sabura, djuntamô.
- É língua ki sirbi-nu pa komesa ta organiza pensamentu y distingi un ideia di otu ideia: déntu d’agu ta da rabénta, déntu sol ka ta murutxa; ta nderia, ka ta kai; si bu rinka N ta finka; si bu pupa, N ta djata; ken ki ka obi, ta odja.
- É língua ki nu komesa ta fla palavra KRETXEU y na el nu diskubri kus’é k’é morabéza.
- É língua ki nu prende pâpia, sen sforsu, spontaneamenti, livrimenti.
- É língua ki da nos Povu nómi: kabuverdianu; ki da nos Téra nómi: KABUVERDI.
- É língua ki nu ninadu na el, ki nu mamá na el, ki na el nu prende brinka, nu prende komunika, nu prende trabadja, nu prende konkista, nu prende finka tornu, badja mórna ku funaná.
- Si nu ka studa-l, nu ka ta ama-l, si nu ka ama-l, nu ka ta ruspeta nos kabésa, nu ka ta ama nos mai ki foi nos purmeru méstri y interlokutor.
- Kel-lié purmeru razon pamodi nu debe studa kriolu.
2. Pamodi é Língua di nos Identidadi:
- Kriolu é sima batuku:«nu nase nu atxa-l, nu ta móre, nu ta dexa-l. El é fundu sima mar, é altu sima séu, é sábi nos gentis».
- É língua di nos kultura tradisional, y di grandi parti di nos kultura modérnu, sta moldadu na kriolu.
- Na tradison oral; na stória di bóka noti; na mórna ku koladera; funaná ku kola S.Jon; na landú ku taláia-baxu; na tabanka, batuku ku finason; na kantigas di trabadju y na trabadjus di azágua; na artizanatu y na prátikas relijiozu; na txeu nobégu pa da raspósta pa nisisidadis umanu, kriolu e veíkulu y é suporti di grandi parti di grandi parti di nos mundivivênsia.
- Nu pode fla ma el é koluna vertebral di nos kultura y é instrumentu privilejiadu di komunikason na Kabuverdi.
- Nos kotidianu é kriolu. Skritor brazileru, Jorge Amado, fla, y el ten razon, ma «na Kabuverdi, vida ta vivedu na kriolu»: na família, na merkadu, na trabadju, na divirtimentu, na kriatividadi kultural, na fla injúria y dizaforu, ô anton na koba algen, na konkista mininu fémia, na kanpanhas ileitoral, ti mesmu na Parlamentu, komunikason sosial, na igrejas, kriolu ta reina.
- Ningen, oxi, ka ta duvida ma nos vida sta formatadu na nos kriolu, mas ningen ka ta duvida tanbe ma na skóla, na skrita y na situasons formal di komunikason, presénsa di kriolu é fraku, di mesmu manera ki presénsa di purtugês na nos kotidianu informal é, tanbe, fraku.
- Y si nu adimiti ma grandi parti di nos identidadi sta formatadu na kriolu, é un dizintilijénsia grandi ka studa es língua-li
- Y si studu di kriolu ta raforsa y ta kualifika nos bilinguismu, aonton el é ka sô un dever, é un nisisidadi anbiental.
3. Pamodi é Língua di nos Nason Global:
- Kabuverdi é mutu más ki «dés granzinhu di Téra». El é un Nason Global ta «rola na mapa di mundu».
- Na es dés ilha, «des speransa y dés sertéza», nu prende símia kultura y kodje nos identidadi.
- Na mapa mundi, nu prende símia fraternidadi y kodje solidariedadi: di pãu, sifrãu y funéma[1].
- Na Fransa, nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia fransês, y nos umanismu é franko-kriolu.
- Na Portugal, nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia purtugês, y nos umanismu é luzo-kriolu.
- Na Senegal, nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia wolof, y nos umanismu é senegalo-kriolu.
- Na Olanda nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia olandês, y nos umanismu é kriolo-neerlandês.
- Na Mérka nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia inglês, y nos umanismu é merkano-kriolu.
- Na Angola, na Mosanbiki, na S.Tumé, na Giné-Bisau, nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia purtugês, y nos umanismu é afro-kriolu.
- Na Dinamaarka nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia dinamarkês, y nos umanismu é dano-kriolu.
- Na Brazil nos é kriolu, mas tanbe nu ta pâpia brazileru, y nos umanismu é kriolo-brazileru.
- Na Kabuverdi nu ta vive na kriolu, mas tanbe nu ta konvive ku purtugês, y nos umanismu é kabuverdianu, un kabuverdianu sen fronteiras di umanismu.
- Si nu rapara dretu, na mapa mundi y na Nason Global, kriolu é sima sangi na korpu umanu, e ta alimenta tudu sélula di Nason, y é, omesmu ténpu, elementu di unidadi y di singularidadi di es mesmu Nason.
- Na mundu, nos é kabuverdianu, nu ta komunika na kriolu y na línguas di globalizason, nos umanismu é formatadu pa un «pensar global y un ajir lokal», undi marka di Kabuverdi ta sta karapatidu na tudu gramatíka y sintasi di nos vivénsia.
- Y, si «dja ka ta disdja», studa y valoriza kriolu ten ki ser un dizígniu nasional. Un inperativu di Nason Global. Ka ten tadju. É pa ka ten própi!
4. É un Ezijénsia pa Konstruson di un Real Bilinguismu:
- Konstituison di Repúblika ta ordena konstruson di un real paridadi entri kriolu y purtugês.
- Es paridadi ka ta ser posível sen promoson di studu y di valorizason di nos língua matérnu.
- Si nu meste studa purtugês ku rigor pa el kontínua ta ser língua di situasons formal y, kada bês más, di situason informal; nu meste studa kriolu tanbe, ku rigor, pa konsolida spasu di komunikason informal y dizenvolve spasu di komunikason formal.
- É ku studu di es tudu dôs ki ta fika ben delimitadu jeografia di kada un di es y, di es manera, ta ser posível evita interferénsias linguístiku sima : «kriolu ta da nómi a nos povu» en vês di uza forma korétu ki é : «kriolu ta da nos povu nómi». Y kel-li pamodi, si purtugês pode uza konplementu dirétu antis di indirétu (o crioulo dá nome ao nosso povo), na strutura di nos língua, konplementu indirétu ta ben antis di diréretu.
- Di otu manera, nu ka ta pode evita diskriolizason di nos língua y kriolizason di purtugês.
- Na Kabuverdi nu meste studa kriolu. Si na diáspora, na várius Uniiversidais stranjeru, kriolu ta ensinadu y ta studadu, pamodi ki na Kabuverdi ten inda tantu tuntunhimentu: Dja na anus di 1930, Pedro Cardoso ta flaba: «Tods aprendemos a língua
- estrangeira tendo por instrumento a língua materna; saibam os professores de instrução primária servir-se do crioulo como veículo para mais rápido e profícuo ensino das matérias do programa a cumpirir, principamente do português».
- Y más pa frenti, promutor di revista Manduco ta kontinua: « Em toda a parte, estudam-se e cultivam-se os dialectos regionais; só em Cabo Verde é que aparecem uns ilustres pedagogos a denunciar o Crioulo como trambolho, e se a mais não se atrevem é porque se podem levantar as pedras das calçadas».
- Na es mésmu linha di Pedru Cardoso, nu ta gostaba di sita stratu di un e-mail di un studióza stranjeru ki dizabafa ku nos: « a língua caboverdiana está hoje em dia muito bem estudada lá fora; é objecto de estudo nas melhores universidades, é tema de conferências de linguístas de renome (especialmente a variante de Santiago); as mais reconhecidas editoras publicam livros sobre a LCV na Europa e nos Estados Unidos; factos que constituem mais uma razão para que os caboverdianos melhorem o conhecimento científico da sua própria língua e lhe dêem o devido reconhecimento, libertando-se dos medos e mitos coloniais. Já tive na minha casa estudantes vindos de Japão e de Eslováquia a fazer o trabalho de campo sobre o marcador do progressivo ou sobre o processo de alternância de códigos. Fico sempre abismada quando os meus amigos caboverdianos me tentam convencer que ‘ o crioulo não tem nem gramática nem estrutura’! (D. Swollkien).
5. E Ta Putensializa Multiliguísmu
- Língua matérnu é un mudelu di referénsia na prendizajen di kualker otu língua nãu matérnu.
- Y kel-li pamodi é na el ki nu prende, sen sforsu y spontaneamenti, númia realidadi, organiza pensamentu y kumunika ku spontaniedadi y propriedadi.
- Y si língua matérnu é midjór modelu na prendizájen di kualker otu língua, ta bira un inperativu studa-l y valoriza-l, si nu krê dizenvolve nos kapasidadi di multilinguísmu.
6 . E Ta Fasilita Majistériu di Kualker Disiplina:
- Un profesor ta trabalha ku língua y ku linguájen, na transmison di konhisimentu.
- Y si língua matérnu é spasu undi propriedadi di linguájen ta atinji densidadi más grandi y más apropriadu,
- Un profesor é más profesor y é más pedagogu óki e ta dumina língua matérnu di si alunus.
- Kel-li pamodi el ta enkontra «le mot juste», palavra y spreson adekuadu pa pasa un mensájen, pa traduzi un konseitu y pa diskubri un sentidu, óki alunu é ka kapás di diskodifikason na língua ki konhisimentu é veikuladu na el.
- Kel-li, inda, pamodi dianti di un eru kauzadu pa interferênsia di língua matérnu, profesor ta konsigi leba alunu konprende razon di eru y, sobritudu, stratéjia pa evita kel mesmu eru na futuru.
- Un profesor ki ka konxe língua matérnu di si alunus, el pode ser un posu di sabedoria, mas difisil ô raramenti el ta konsigi ser un bon pedagogu.
- Anton, studu di língua matérnu, pa alén di ser un inperativu identitáriu y di Nason Global, é un bon kaminhu pa un pedagojia efisienti y di kualidadi.
7. Pamodi e ta Promove Kriatividadi:
- Óki nu ta pâpia un língua ku spontaneidadi, ku propriedadi y ku siguransa, nu ta sta midjór abilitadu pa kodifika y diskodifika realidadi.
- Y fasilidadi di kodifika y diskodifika é un elementu fundamental na promoson, komunikason y na konsumu di arti.
- Un arti spontâniu pode ser spreson di «bélu», más óki el é kultivadu, es spreson ta potensializa y ta ilumina es mesmu spreson di bélu.
- Pa kel-la, studu di língua matérnu ka un kondison sine qua non, mas, seguramenti, é un kaminhu propisiador, fasilitador.
8. Pamodi e ta Omenta Konhisimentu Sientífiku:
- Pa mesmu razon ki ensinu di língua matérnu ta omenta kriatividadi, pa es mesmu razon tanbe el ta promove konhisimentu sientífiku.
- Konhisimntu é frutu di investigason, di organizason y sistematizason di dadus, pa demonstrason y fundamentason di ipótizis.
- Si óki nu ta dumina un língua stranjeru, kaminhus di konhisimentu ta nkurta, óki nu ta dumina nos língua matérnu, kaminhu ta bira non sô más kurtu, mas tanbe más faxi y más sábi di anda.
- Kel-li é más un razon pamodi studu di língua matérnu é un tranpolin pa nu txiga na konhisimentu ku ménus sforsu y ku más dosura.
9. Pamodi e ta Fasilita Padronizason, na Kontestu di Variantis Rejionais:
- Situason linguístiku na Kabuverdi é un arku íris ku tudu kor di arku-da-bedja.
- É signifikativu inda amor di kada ilha pa si própi spreson linguístiku.
- Entritantu, si kada varianti debe ser enkorajadu a nível rejional, a nível nasional nu ten nisisidadi di un spreson di unidadi, rezultanti di un padronizason ki ta abisorve rikézas y partikularidadis spresivu y signifikativu di tudu varianti.
- Es spreson di unidadadi, ô kriolu padronizadu, ta razulta di mobilidadi sosial, di kriatividadi kultural, di papel di komunikason sosial, di invistigason linguístiku y, sobritudu, di masifikason di ensinu di kriolu.
- Na Kabuverdi, a nível di Barlaventu, varianti di S.Visenti é razultadu di un padronizason ku partisipason, sobritudu, di variantis di Santanton, S.Nikolau y Boavista, a vólta di Portu Grandi ki, na séklu XIX, éra un spési di eldoradu kabuverdianu.
- Na atualidadi, situason ekonómiku di Sal y di Boavista, y situason sosial, ekonómiku y pulítiku di Santiagu, sa ta kria novus laboratórius di padronizason.
- É fundamental un konhisimentu profundu di nos língua y di si variantis pa un influensiason pozitivu y adekuadu di es padronizason.
- Studu di Língua Kabuverdianu é un kaminhu y un kontributu pa valorizason di nos língua y pa potensializason di un padronizason inkluzivu, pertinenti y partisipativu.
10. Pamodi é un Ezijénsia di Dizenvolvimentu Armoniozu y Ekilibradu
- Si Kriolu é nos língua matérnu y língua di nos identidadi, y di nos Nason Global;
- Si kriolu ta potensializa bilinguismu y multilinguismu;
- Si kriolu, komu língua matérnu, ta fasilita majistériu di kualker disiplina, ta promove kriatividadi y ta omenta konhisimentu sientífiku,
- Anton, é pamodi studu di kriolu é un ezijénsia di dizenvolvimentu armoniozu y ekilibradu na nos Téra.
- Ka nu disperdisa es oportunidadi kriadu pa UNICV;
- Nu studa, nu investiga, pamodi é un nisisidaddi di dizenvolvimentu y é un dever di kada sidadãu partisipa na es dizenvolvimentu.
II
Enkuadramentu Jurídiko-Konstitusional di Afirmason y Valorizason di Língua Kabuverdianu
Suda nos língua sta na linha di pulítika linguístiku di País, spelhadu na alguns dispozitivu jurídiko-konstitusional, sima:
- Artigu 7º di Konstituison di Repúblika, alínea i, ki ta fla m’é tarefa di Stadu «Preservar, valorizar e promover a língua materna e a cultura cabo-verdianas»;
- Artigu 79º Konstituison, pontu 4, alínea f, ki ta fla: «Para garantir o direito à cultura, incumbe especialmente ao Estado: …. Promover a defesa, a valorização e o desenvolvimento da língua materna cabo-verdiana e incentivar o seu uso na comunicação escrita»;
- Rezoluson nº8/98, ki ta fla: «…progressivamente o crioulo caboverdiano será valorizado como língua de ensino»;
- Dekrétu-Lei nº67/98 ki na Preánbulau ta fla: « … Sendo o crioulo a língua do quotidiano em Cabo Verde e elemento essencial da identidade nacional, o desenvolvimento harmonioso do País passa necessariamente pelo desenvolvimento e valorização da língua materna»;
- Artigu nº9 di Konstituison ki ta ditermina na pontu 2 : « O Estado promove as condições para a oficialização da língua nacional cabo-verdiana, em paridade com a língua portuguesa»; y na pontu 3: «Todos os cidadãos nacionais têm o dever de conhecer as línguas oficiais e o direito de usá-las»;
- Rezoluson nº48/2005 ki ta aprova stratéjia pa afirmason y valorizason di língua kabuverdianu y ki ta ditermina: «As instituições de ensino superior públicas e as escolas públicas de formação de professores devem incluir a disciplina de língua caboverdiana, de forma autónoma e ensinada como matéria».
- Dekrétu Lejislativu nº2/2010, di 7 di Maiu, sobri Bazis di Sistéma Edukativu y ki ta fla: « … O sistema educativo deve valorizar a língua materna, como manifestação privilegiada da cultura».
Dianti di tudu es ditirminason di trasus inportantti di pulítika linguístiku, UNICV ten tudu lejitimidadi, mas tanbe el ten dever di kontribui pa materializason di es pulítika linguístiku.
IV
Más Valia di Studa nos Liíngua
Na Idukason:
E ta kontribui pa intiriorizason di normas y di funsionamentu di nos língua; e ta fasilita majistériu; e ta minimiza diskriolizason y e ta potensializa konstruson di un real bilingusmu; e ta omenta performansi di aprendizájen; e ta posibilit interkánbiu ku otus Universidadi y ku otus sentru di investigason.
Na Kultura:N
E ta dizenvolve kriatividadi y e ta dinamiza vida kultural; e ta alimenta nos identidadi y e ta oksijena nos singularidadi; e ta raforsa unidadi di nason global; e ta kontribui pa un midjor prezervason y valorizason di nos tradisons, di nos memória y di nos stória.
Na Investigason:
E ta permite konxe midjór nos realidadi linguístiku y dumínius di Kriolístika; e ta aprosima-nu di komunidadi akadémiku nasional y internasional; e ta permitinu pâpia ku konhisimentu sientífiku y nãu ku inkultura di axismu (N ta atxa ma …., mas fundamentu N ka ten ô N ka sabe.
Na Dizenvolvimentu:
Si es studu ta fasilita majistériu, ta potensializa konhisimentu, ta omenta investigason, ta oksijena identidadi y idiosinkrasia; si e ta promove y ta dinamiza kultura, nton, el é un fator katalizador di nos dizenvolvimentu.
Sertamenti, ta ben txiga un dia ki konhisimentu di kriolu ta bira, sima na Kurasau: un más valia pa enpregu, pa konkursu di profesoris, pa ditirminason di kualidadi di governason y, inda, pa ditermina grau di ruspetu pa direitus umanu.
Alguns é kapás di atxa ma é un utopia. Mas, sima algen dja fla, tudu realidadi anbisiozu ta komesa ku un vizon, y txeu bês k un utupia.
Nu ka ta duvida ma déntu di poku ténpu, ken ki ten konhisimentu di língua matérnu, na Kabuverdi, ta ser profisional ku más grau di polivalénsia, ta atxa enpregu ku más fasilidadi, ta partisipa na vida sosial, kultural y ekonómiku di país ku más susésu.
Es é un vizon stratéjiku. Pa ken ki krê obi, é un konsedju. Pa ken ki ka krê obi, é un konbérsu. Mas, na es últimu kazu, sima puéta Ovídio Martins fla: « não nos venham dizer depois/ que não vos avisámos», ô entãu, ma informason ka dadu y ma kondisons ka kriadu.
Parabéns UNICV pa kriason di Mestradu en Kriolístika y Língua Kabuverdianu. El é prenda, pa okazion di 550 Anus di nos Stória, 35 di Indipendênsia y purmeru aniversáriu di Sidadi Vélha – Patrimóniu di Umanidadi, un di kes rekonhisimentu internasional más grandi di nos KRIOLIDADI.
27 di Otubru di 2010
Prof. Doutor Manuel Veiga
Comentários
5 Comentrios
Resposta




In ta concorda plenamente ku ques dez motivos li pa studa kriolo. E, inclusive, ha pouco tempo in screve um texto sobre necessidade, cada vez, mais urgente de implementa ensino de krioulo…Nha desejo desde criança e expressa na lingua de nhas sentimentos e expressão natural e tem opção de escodje si in ta escreve na krioulu ou na português, sima in tem na fala…In ta pedi desculpa pa es escrita li qui e apenas um reflexo de um sistema de ensino qui ka ta valoriza o qui e naturalmente de sel…Mas in ta acredita me ka utopia e ma de facto um dia bom senso ta vence e ma krioulo ta passa ta ensinado na scola!
N ten inprison ma pessoas ki ka kre oficialison di nos kriolu, si calhar es teni receio di perdi algun kusa. Bon, analisandu isu ku sangui friu podi ser até kes teni rason. Sendu portugues lingua di dominason i, desdi logu, ligadu a um sertu status politiku i intilekutual, portantu un di kes marka di assimilason i di distinson entri brankus di tera e komum mortal di grandi massa di otus disgrasadus i discamisadus. Ago sendu lingua materna e kola i cimentu di nos identidadi, ta fika komplicadu splica pa un strangeru pamodi ki na kauberdi ta fasedu tantu conbersu na rodor di un kusa ki e fundamental, alisersi di nos kultura i ki debeba ate ser um di kes maior grandesa i factor di union pa nos povu. Parsen, na nha pobri opinion, pamodi mi n ka gosta di da palpiti sen matutason aturadu di rason, ma mi ta parsen ma oficialison di kriolu a par di portugues e um factor di afirmason di cauverdianidadi na mundu, i e ta caba pa ser sintis di nos indipensia kultural. E un segundu momentu di indipendensia di um povu, na nha manera di odja…
Ma mi en materia di kriolistika, mi n ka ta ntendi nada, nen n ka kostuma skrebi na kriolo, si kalhar por falta di adison di maior parti di pessoas, mas tambe pa falta di otus cusas ki ate podi parsi banal, mas ki podi ser motivador. Dipos ten un sertu cinismo i hipokrisia na rodor di kriolu, Komu e possivel alguen ta difendi kriolu na parlamentu, na jornal, na radio, ma ta kontinua ta papia ku mininos na casa na portugues, ku amigus na portugues, ku alguen ki e ta fla me importanti, na portugues…Defensor i entusiasta di criolu desdi primera ora, ma enquantu ta ten es incongruência li, nta kontinua ta screbi na portugues. Ka nhos atxa mal
Menis sé cre emite um opiniom mas técnico ou cientifico uma vez qui nca sta apetrechado pa tal até porque nca sabi ainda escreve corretamente Krioulo segundo regras ki convençom difini.Mas defato cuza ki nha amigo Domingos Landim,poeta cverdiano de nova geração ,fla nta concorda na sentido em que oficialização de krioulo é pa mi tb um forma de independência identitária e um forma de expurga na fundo de nós alma txeu complexos ki mesciginação que dominaçom colonial dexano cual.Sima Landim fla é notório que fala portugues por ex. na um entrevista na TV é odjado pa grande parte de nós povo como algo mas prestigiante de ki fala Krioulo,e ta demostra claramente resquicio de processo de alienação ki nu steve sujeito ael durante séculos.A mi é favor a oficialização e ensino de kriolo na sentido de conferil dignidade na mesmo nivel ki nos oto lingua oficial ke português.Mas tb nu tem ki resolve kes problemas ki tem haver nuances de cada ilha e linguistas ,antrolpologos de nós terra debi concentra rixu nisso pmd pa mas ki ilustre Professor Doutro Manuel Veiga proponu kel 2 variante nta pensa,nhos ta desculpam ignorancia se for o caso,ma variante de boavista,maio,fogo e td kes otos ilhas deve inchinado e promovedo na pé de igualdade mesmo que seja somente anivel de pronuncia dado que segundo linguisticos bu tem ki tem um variante principal moda na caso de lingua portuguesa em relação a nuances qui ta verifica na madera,açores anivel de pronuncia.
Bem haja a és nós espaço pro-africa pa nu partilha nos idéias.
Corrigo :nkis fla,na inicio de nha comentário, ma ncria eminita um opiniom SEM SER técnico ou cientifico.
bale pena